Trombolitička terapija

Trombolitička terapija predstavlja administraciju ljekova koji se nazivaju “trombolitici” ili razređivači tromba, kako bi se krvni ugrušci koji su blokirali protok krvi kroz arterije I vene razložili, te se na taj način izbjegle potencijalnie ozbiljne I po život ugrožavajuće komplikacije. Kako bi bila efektivna, terapija se mora sprovesti što prije, u cilju sprečavanja nastanka trajnog oštečenja,
Vrijeme trajanja terapije zavisi od uzroka oboljenja. Procedura može traja od 60 minuta ( tipično za srčani udar) do 48 sati (što je tipično za duboku vensku trombozu- DVT)

INDIKACIJE

Akutno začepljenje arterija koje ishranjuju mozak- moždani udar
Akutno začepljenje srčanih arterija- srčani udar
Akutno začepljenje plućnih aretrija- plućna embolija
Akutno začepljenje dubokih vena nogu- duboka venska tromboza DVT
Akutno začepljenje arterija nogu (akutna arterijska tromboza-ishemija noge)
Akutna opstrukcija hiruškog bypassa, opstrukcija dijaliznog pristupa ili katetera.

ischemic-attack-blood-clot-in-brain-area-33nprcfxfhd748y7n9oagw

OPIS PROCEDURE

Postoje dva načina trombolitičke terapije:

Sistemska trombliza kroz perifernu intraventsku liniju
Kateter navođena trombolitička terapija sa ubrizgavanjem trombolitičkog agensa direktno na mjesto tromba

SISTEMSKA TROMBOLIZA se koristi kod:

Srčanog udara
Moždanog udara
Plućnog embolizma
Trombolitički agens će biti unešen u Vaše tijelo kroz perifernu intravensku liniju, za šta se najčešće koriste površinske vene ruku.
Procedura se sprovodi u jedinici intezivne njege uz konstantan monitoring plućne I srčane funkcije
Trombolitički agens cirkuliše kroz tijelo sve dok ne dosegne tromb.
U ovom procesu može doći do razrijeđenja lijeka, pa je ponekad potrebno povećati dozu, što povećava I rizik od krvarenja

KRATER NAVODJENA TROMBOLIČKA TERAPIJA

RIZICI

Najveći rizik trobolitičke terapije predstavlja krvarenje. Prosječno 5% pacijenata, tretiranih trombolitičkom terapijom ima ozbiljno krvarenje, dok je rizik od krvarenja u mozak-moždanog udara, prosječno 1%. Ukoliko se dešava u toku tretmana, neophodno ga je odmah obustaviti. Krvarenje može nastati na mjestu funkcije vene ili iz bilo koje svježe rane u/ili na tijelu.
Spontano krvarenje je jedno od mogućih komplikacija :

Krvarenje u urinu
Krvarenje iz nosa
Krvarenje u stolici
Obilno vaginalno krvarenje
Krvarenje u mozgu

Drugi mogući neželjeni efekat je tromb embolizacije. U toku liziranja tromba manji komadi tromba se mogu odvojiti i putovati krvnim sudovima do drugih organa izazivajući embolizaciju (npr.pluću emboliju ili embolizaciju noge) pogoršanje opšteg stanja i smrtni ishod.

PRIPREMA

Tromboliza je najčešće urgentni tretman. Ukoliko ste selektovani kao kandidat za trombolizu bićete prebčeni u jedinicu intenzivne njege gdje će vam konstantno biti opservirano opšte stanje i stanje srca i pluća.
Možete biti zamoljeni da ne uzimate hranu i piće prije planirane procedure.

ŠTA MOŽETE OČEKIVATI NAKON TRETMANA

U većini slučajeva tretman će riješiti Vaš problem i osloboditi vas tegoba. Međutim, trombolitička terapija nije uvijek uspješna te ne dovodi do razlaganja tromba, posebno u slučajevima kada je započeta sa zakašnjenjem. U drugim slučajevima, čak I kada je tromb razložen, zahvaćeni organi i tkiva (srce, pluća, mozak) mogu biti trajno oštećeni prolongiranim nedostatkom krvnog protoka. Jednu od ozbiljnih komplikacija predstavlja i repefuzioni sindrom koji nastaje kao posljedica povećanog dotoka krvi u oštećeni organ I odvođenja štetnih materija u druge djelove tijela.

U toku tretmana vaš vaskularni hirurg će konstantno kontrolisati vaše simptome i vitalne parameter. Vizuelizacioni testovi (MSCT, ehokardiografija, arteriografija ili venografija) mogu biti sprovedeni u cilju ispitivanja efikasnosti terapije.
U zavisnosti od uzroka nastanka tromba vaskularni hirurg može sugerisati dalju terapiju – neku od endovasklarnih procedura (balon agioplastiku, stenting) ili otvoreni hiruršku proceduru (bypass).
Možete biti zamoljeni da koristite antikoagulantnu terapiju (heparin, oralnu antikoagulantnu terapiju).
Čak i ukoliko je procedura uspješna, može doći do ponovne retromboze. Ukoliko se ovo dogodi potreban je agresivniji tretman i detaljnije ispitivnje uzroka nastanka retromboze.

Važno je napomenuti da tekstovi koji se nalaze na sajtu vaskularnahirurgija.me imaju informativni karakter i nikako nisu i ne mogu biti zamjena za zvaničnu medicinsku konsultaciju i pregled vaskularnog hirurga, a pogotovo zbog činjenice da svaki vaskularni pacijent zahtjeva individualan pristup.