Trombolitička terapija predstavlja administraciju ljekova koji se nazivaju “trombolitici” ili razređivači tromba, kako bi se krvni ugrušci koji su blokirali protok krvi kroz arterije I vene razložili, te se na taj način izbjegle potencijalnie ozbiljne I po život ugrožavajuće komplikacije. Kako bi bila efektivna, terapija se mora sprovesti što prije, u cilju sprečavanja nastanka trajnog oštečenja,
Vrijeme trajanja terapije zavisi od uzroka oboljenja. Procedura može traja od 60 minuta ( tipično za srčani udar) do 48 sati (što je tipično za duboku vensku trombozu- DVT)
INDIKACIJE
❯ Akutno začepljenje arterija koje ishranjuju mozak- moždani udar
❯ Akutno začepljenje srčanih arterija- srčani udar
❯ Akutno začepljenje plućnih aretrija- plućna embolija
❯ Akutno začepljenje dubokih vena nogu- duboka venska tromboza DVT
❯ Akutno začepljenje arterija nogu (akutna arterijska tromboza-ishemija noge)
❯ Akutna opstrukcija hiruškog bypassa, opstrukcija dijaliznog pristupa ili katetera.

OPIS PROCEDURE
Postoje dva načina trombolitičke terapije:
❯ Sistemska trombliza kroz perifernu intraventsku liniju
❯ Kateter navođena trombolitička terapija sa ubrizgavanjem trombolitičkog agensa direktno na mjesto tromba
SISTEMSKA TROMBOLIZA se koristi kod:
❯ Srčanog udara
❯ Moždanog udara
❯ Plućnog embolizma
❯ Trombolitički agens će biti unešen u Vaše tijelo kroz perifernu intravensku liniju, za šta se najčešće koriste površinske vene ruku.
❯ Procedura se sprovodi u jedinici intezivne njege uz konstantan monitoring plućne I srčane funkcije
❯ Trombolitički agens cirkuliše kroz tijelo sve dok ne dosegne tromb.
❯ U ovom procesu može doći do razrijeđenja lijeka, pa je ponekad potrebno povećati dozu, što povećava I rizik od krvarenja
KRATER NAVODJENA TROMBOLIČKA TERAPIJA
RIZICI
Najveći rizik trobolitičke terapije predstavlja krvarenje. Prosječno 5% pacijenata, tretiranih trombolitičkom terapijom ima ozbiljno krvarenje, dok je rizik od krvarenja u mozak-moždanog udara, prosječno 1%. Ukoliko se dešava u toku tretmana, neophodno ga je odmah obustaviti. Krvarenje može nastati na mjestu funkcije vene ili iz bilo koje svježe rane u/ili na tijelu.
Spontano krvarenje je jedno od mogućih komplikacija :
❯ Krvarenje u urinu
❯ Krvarenje iz nosa
❯ Krvarenje u stolici
❯ Obilno vaginalno krvarenje
❯ Krvarenje u mozgu
Drugi mogući neželjeni efekat je tromb embolizacije. U toku liziranja tromba manji komadi tromba se mogu odvojiti i putovati krvnim sudovima do drugih organa izazivajući embolizaciju (npr.pluću emboliju ili embolizaciju noge) pogoršanje opšteg stanja i smrtni ishod.
PRIPREMA
❯ Tromboliza je najčešće urgentni tretman. Ukoliko ste selektovani kao kandidat za trombolizu bićete prebčeni u jedinicu intenzivne njege gdje će vam konstantno biti opservirano opšte stanje i stanje srca i pluća.
❯ Možete biti zamoljeni da ne uzimate hranu i piće prije planirane procedure.
ŠTA MOŽETE OČEKIVATI NAKON TRETMANA
U većini slučajeva tretman će riješiti Vaš problem i osloboditi vas tegoba. Međutim, trombolitička terapija nije uvijek uspješna te ne dovodi do razlaganja tromba, posebno u slučajevima kada je započeta sa zakašnjenjem. U drugim slučajevima, čak I kada je tromb razložen, zahvaćeni organi i tkiva (srce, pluća, mozak) mogu biti trajno oštećeni prolongiranim nedostatkom krvnog protoka. Jednu od ozbiljnih komplikacija predstavlja i repefuzioni sindrom koji nastaje kao posljedica povećanog dotoka krvi u oštećeni organ I odvođenja štetnih materija u druge djelove tijela.
❯ U toku tretmana vaš vaskularni hirurg će konstantno kontrolisati vaše simptome i vitalne parameter. Vizuelizacioni testovi (MSCT, ehokardiografija, arteriografija ili venografija) mogu biti sprovedeni u cilju ispitivanja efikasnosti terapije.
❯ U zavisnosti od uzroka nastanka tromba vaskularni hirurg može sugerisati dalju terapiju – neku od endovasklarnih procedura (balon agioplastiku, stenting) ili otvoreni hiruršku proceduru (bypass).
❯ Možete biti zamoljeni da koristite antikoagulantnu terapiju (heparin, oralnu antikoagulantnu terapiju).
❯ Čak i ukoliko je procedura uspješna, može doći do ponovne retromboze. Ukoliko se ovo dogodi potreban je agresivniji tretman i detaljnije ispitivnje uzroka nastanka retromboze.
Važno je napomenuti da tekstovi koji se nalaze na sajtu vaskularnahirurgija.me imaju informativni karakter i nikako nisu i ne mogu biti zamjena za zvaničnu medicinsku konsultaciju i pregled vaskularnog hirurga, a pogotovo zbog činjenice da svaki vaskularni pacijent zahtjeva individualan pristup.